• Image
  • Image
  • Image

Koliko su zaista srećni stanovnici Crne Gore?

Statistika pokazuje da se Crna Gora može svrstati u zemlje sa visokom stopom suicida. Broj samoubistava je porastao za proteklih dvije decenije. Prošle godine je 157 osoba u Crnoj Gori sebi oduzelo život. Godinu ranije, prema dostupnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, zabilježeno je 128 samoubistava.

Koliko su zaista srećni stanovnici Crne Gore?

Da bi čovjek bio srećan potrebno je da ispuni neke od osnovnih životnih potreba. Najbolji primjer za to je Maslovljeva hijerarhija potreba. Ukoliko ste upisali fakultet, morali ste se susresti sa njom, barem na jednom predmetu.

Ibrahim Maslov je zaključio da se na sledeći nivo potreba može preći samo ukoliko je prethodni nivo zadovoljen. Što znači da ukoliko ne zadovoljite potrebe za hranom, vodom, seksom – ne možete preći na viši nivo potreba.

Istraživanja pokazuju da će sreća 50% zavisiti od genetike. Srećni ljudi imaju 50% vjerovatnoće da imaju srećnu djecu.

Novcem (ne)možete kupiti sreću?

Jedna od najvećih debata koja se vodi u ovom prije svega materijalnom društvu. Ako analizirate države, i uporedite nivo sreće sa bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika, shvatićete da veliki prihodi uslovljavaju povećanje osjećaja sreće. Međutim, postoji jedna tačka do koje sreća raste paralelno sa ekonomskim rastom. Nakon te tačke materijalno bogastvo se uvećava, dok kriva sreće ostaje na istom nivu ili čak pada. Zašto se to dešava? Jedno od objašnjenja za ono što je danas poznato kao „Isterlinov paradoks“ je i to da povećanje finansijskih prihoda dovodi do rasta ambicija kod ljudi.

Sreća = uživanje

Takođe, tragamo za srećom kroz pretjerivanje u seksu, kroz uživanje u najskupljoj hrani, vožnji skupih automobila, kroz piće i pušenje i u ekstremnim slučajevima – kroz uzimanje narkotika koji mijenjaju svijest – kokain, heroin, marihuana.
Da li samo uživanje donosi sreću?
Ukoliko želite da posjetite nesrećne ljude, dovoljno je da posjetiti Holivud, gdje žive ljudi koji mogu sebi da priušte sva uživanja ovog svijeta. A mnogi od njih umiru od uzimanja prekomjerne doze narkotika.

Uticaj sredine na našu sreću

a) Siguran i lagan posao

75% mladih ljudi od 25 do 35 godina kaže da bi radije radilo za državu za 450€, nego u privatnoj kompaniji za 800€. Već sam pisao o tome u jednom od prethodnih tekstova – “dosada je razarač svega pozitivnog” Raširena je pretpostavka da upravo takav posao donosi sreću. Na takvom poslu imamo dosta slobodnog vremena. I tu pazninu uglavnom ispunjavamo razmišljanjem – razmišljamo o sebi. Prema istraživanjima, to je direktno povezano sa depresijom. Što više razmišljamo o sebi, to ćemo biti udaljeniji od ideala koji nazivamo srećom.

b) Biti sebičan, življeti samo “za sebe” – ne obraćaj pažnju na druge

Nauka kaže da su altruizam i pomaganje uporedivi po svom učinku sa terapijom antidepresiva. Čak su u nekim elementima bolji i efikasniji od terapije antidepresiva. Altruizam, odnosno pomaganje drugima je jedan od osnovnih, veoma važnih elemenata – da li ćemo biti srećni.

c) Sine, samo se ti oženi i imaj djecu i bećeš srećan

Istraživanja kažu da ljudi koji su u braku imaju veći indeks sreće od onih koji nisu u braku. Čak i od onih koji imaju stabilnu dužu vezu ali nisu vjenčani. Takođe, istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju djecu imaju statistički niže parametre sreće od ljudi koji nemaju djecu. Djeca ne nedoprinose sreći, i ne samo to – smanjuju pokazatelje sreće. Ti pokazatelji sreće se povećavaju tek nakon 18 godina, kada dolazi do osamostaljivanja djece. (ili u Crnoj Gori – oko 44-45 godine)

Jedna od najboljih terapija – posvećenost?

Posvećenost znači biti fokusiran. Imati u životu nešto (posao, hobi, neko drugo interesovanje) da kada to radite zaboravljamo na sebe – zaboravljamo da protiče vrijeme, zaboravljamo na umor i veoma smo daleko od depresije.

Najnoviji članci iz kategorije: